PILICA

🏞️ Pilica kod Zvornika: Selo između Drine, Majevice i Semberije

Pilica je jedno od najvećih sela u opštini Zvornik, smešteno u severoistočnom delu Republike Srpske, Bosna i Hercegovina. Administrativno se deli na Donju Pilicu i Gornju Pilicu, ali funkcionalno i kulturno čini jedinstvenu ruralnu zajednicu.

Prema popisu iz 2013. godine, ukupno stanovništvo Pilice iznosi:

Deo naseljaBroj stanovnika
Donja Pilica 1.214
Gornja Pilica 870
Ukupno 2.084

🗺️ Geografski položaj

Pilica se prostire između tri prirodna entiteta:

  • Reke Drine na istoku
  • Planine Majevice na zapadu
  • Ravnice Semberije na severu i severoistoku
  • Najniža nadmorska visina: oko 130 m (uz Drinu)
  • Najviša nadmorska visina: oko 500 m (zapadni obronci prema Majevici)
  • Klima: umereno-kontinentalna
  • Reljef: brdsko-dolinski, sa plodnim poljima, šumama i potocima

🧭 Granična naselja:

Pilica se graniči sa:

  • Branjevo i Lokanjsko Branjevo (istočno)
  • Gudura (severoistočno)
  • Staro Selo (severozapadno)
  • Rijeka (zapadno)
  • Milovanovići, Bogdanovići, Vidakovići (jugozapadno)

🔎 Napomena o naselju Kula:
Kula se ne vodi kao zasebno naselje, već je sastavni deo Pilice, najverovatnije u okviru Gornje Pilice.

🏘️ Delovi naselja

Pilica obuhvata više lokalnih zaseoka i mikrocelina, među kojima su:

  • Gornja Pilica:
    • Kula
    • Bogdanovići
    • Milovanovići
    • Vidakovići
    • Gudura (delimično)
  • Donja Pilica:
    • Centar Donje Pilice (škola, crkva, Dom kulture)
    • Branjevo (delimično)
    • Lokanjsko Branjevo (delimično)
    • Staro Selo (delimično)

👥 Stanovništvo

Prema popisu iz 1991. godine - 2408 stanovnika.

  • Donja Pilica: 1.304 stanovnika
  • Gornja Pilica: 1.104 stanovnika

Etnički sastav je bio pretežno srpski:

  • Donja Pilica: 98.3% Srbi
  • Gornja Pilica: 99.9% Srbi

Do 2013. godine, broj stanovnika opao na 2084:

  • Donja Pilica: 1.214
  • Gornja Pilica: 870

⚙️ Privreda

Privreda Pilice je ruralna i samoodrživa, sa naglaskom na:

  • Poljoprivredu: kukuruz, pšenica, krompir, šljiva, jabuka
  • Stočni fond: goveda, svinje, živina
  • Zanatstvo i građevinarstvo: lokalni majstori, sezonski radnici
  • Sezonski rad u inostranstvu: značajan broj meštana radi van zemlje

Postoji potencijal za razvoj agroturizma, s obzirom na prirodne resurse, mirnu sredinu i blizinu Drine.

🕰️ Istorija

Pilica je deo istorijskog zvorničkog kraja:

🏰 Istorijska vlast nad Pilicom kroz vekove

🛡️ Srednji vek: vlastela Zlatonosovići

U periodu od 14. do početka 15. veka, područje današnje Pilice pripadalo je Zvorničkoj župi, koja je bila deo istočne granice srednjovekovne bosanske države. Ovim krajem je upravljala srpska vlasteoska porodica Zlatonosovići, ogranak usorskog roda Tihoradića, poznat po vojvodama Vukmiru i Vukašinu Zlatonosoviću.

  • Njihovi posedi obuhvatali su širi prostor oko Zvornika, uključujući dolinu Drine.
  • Bili su vazali srpskog kralja u oblasti Bosne, ali su kasnije uspostavili savezništvo sa srpskom despotovinom, posebno sa Stefanom Lazarevićem i Đurđem Brankovićem.
  • Učestvovali su u Kosovskoj bitki 1389. godine, što ih povezuje sa srpskim vojnim savezom tog vremena.
  • Etnički i kulturno, Zlatonosovići se mogu smatrati srpskom vlastelom unutar bosanske države, s obzirom na imena, političke veze i vojnu lojalnost.

🕌 Osmanski period (15. vek – 1878)

Nakon pada srednjovekovne Bosne, Pilica ulazi u sastav Zvorničkog sandžaka, jednog od važnijih administrativnih i vojnih centara Osmanskog carstva u Podrinju.

  • U Pilici je podignuta Pašina kula između 1540. i 1550. godine, kao deo lokalne uprave i odbrambene infrastrukture.
  • Kula je služila kao rezidencija lokalnih begova, među kojima se pominju Hasan-beg Pašić, Sefi-beg i Adem Paša Sokančić.
  • Pilica je bila deo timarskog sistema, gde su zemljišta dodeljivana spahijama u zamenu za vojnu službu.

🎩 Austrougarski period (1878–1918)

Posle Berlinskog kongresa, Bosna i Hercegovina dolazi pod upravu Austrougarske monarhije. Pilica postaje deo Zvorničkog kotara, sa modernizacijom administracije, školstva i infrastrukture.

  • U ovom periodu se beleži početak obrazovanja u Pilici, kao i razvoj zemljoradničkih zadruga.

🇾🇺 Kraljevina Jugoslavija i SFRJ (1918–1992)

Pilica je deo Kraljevine SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a zatim Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

  • U SFRJ, Pilica dobija osnovnu školu, Dom kulture, i postaje deo opštine Zvornik.
  • Poljoprivreda i lokalna zanatska proizvodnja su bili okosnica privrede.

⚔️ Ratni period i Republika Srpska (1992–danas)

Tokom građanskog rata 1992–1995, Pilica nije bila mesto ratnih dejstava, u njoj se nisu vodile borbe i nije oštećena u ratu, ali je davala borce kako bi zaštitila svoje naselje i celokupan srpski narod od stradanja i proterivanja sa vekovnih ognjišta.

  • Od 1992. godine, Pilica je deo Republike Srpske, sa lokalnom upravom pod opštinom Zvornik.
  • Danas se vodi kao ruralno naselje, sa značajnim istorijskim nasleđem i potencijalom za razvoj.

🌿 Prirodno okruženje

Pilica je smeštena na spoju planinskog i ravničarskog sveta:

  • Majevica pruža šumske resurse, izvore i planinske staze
  • Drina donosi svežinu, ribolov i potencijal za rekreaciju
  • Semberija nudi plodnu zemlju i povezanost sa većim gradovima poput Bijeljine